Zbog prekomjernog korištenja prirodnih resursa i velikog čvjekovog uticaja na okoliš dolazi do narušavanja prirodne ravnoteže. Šume su jedan od najznačajnijih ekosistema neophodnih za život i ravnotežu planete, međutim, krčenje šuma ubrzano napreduje, čime se ugrožava ne samo biološka raznolikost, već i sposobnost ekosistema da ublaže klimatske promjene. Zbog toga je od izuzetnog značaja što više prirodnih područja staviti pod zaštitu, a naročito šumsko bogatstvo.
Šume nam osiguravaju kisik, lijekove, hranu, vodu i još mnogo toga što nam je potrebno za egzistenciju. Osim što su staništa brojnim biljnim i životinjskim vrstama, također pružaju zaštitu slivova, sprječavaju eroziju tla i ublažavaju klimatske promjene. Šuma ima izuzetno veliku ulogu u regulisanju horizontalnih tokova vode.
-Svaka kap koja pada na zemljište bombarduje tlo i stvara bujične vodotoke koji se negdje akumuliraju i prave problem. Njen humus, to je masa koja nastaje godinama, misli se na dio zemljišta određene dubine koje vrši upijanje vode, ta voda ide u podzemne bazene i čini tu pitku vodu, izjavio je za NTV IC Kakanj Ensar Čaluk upravnik PJ Šumarija Kakanj.
Šume mogu znatno doprinijeti smanjenju erozije tla i rizika od odrona i klizišta, prirodnih katastrofa koje mogu poremetiti izvor i opskrbu vodom za piće. Šume štite i obnavljaju područja sklona degradaciji tla i eroziji u višim područjima, ali zbog utjecaja ljudskog faktora i krčenja šume može doći do klizišta i drugih prirodnih katastrofa upozorava struka.
-Da bi se stvorio neki problem, to je sve utjecaj ljudskog faktora. Nagib terena, koliko je duboka podloga, sastav tla, hidrološka mreža, svi su to pokazatelji koji nas upućuju na problem u slučaju da dođe do prekomjernog padanja kiše na tim dijelovima. Tu treba istaći i bespravne sječe šume koje se dešavaju, a imamo i dijelove opožarenih površina. To su požari koji su se desili unazad tri godine i tu je velika vjerovatnoća da dođe do problema klizišta jer je vegetacija izgorila, nema humusnog dijela, a voda koja dospije, ide u tokove i razvija se, istakao je Čaluk.
Zbog značajnih funkcija koje imaju šume, neophodno je staviti pod zaštitu što veće površine šumskog bogatstva. Ekolozi upozoravaju da se planeta Zemlja suočava sa ekološkom krizom uzrokovanom prekomjernim krčenjem šuma, odnosno, ilegalnom sječom i eksploatacijskim aktivnostima. Da bi se u konačnici šumama gospodarilo na odgovoran i održiv način neophodno je što hitnije donošenje Zakona o šumama, smatraju ekolozi.
-Kod nas se ne dešava da samo pojedinci idu da kradu šumu vi možete tamo naći i mašine teške, vidjeti šlepere balvana koji se izvlače i to se radi nelegalno. Da se sakrije takva krađa šume obično oni zapale tu šumu. BiH nema kanadere, nema opremu za gašenje požera, nemamo taj zakon o šumama. Pa valjda će nas ovo probuditi da malo povedemo računa o tome kako štitimo šume od požara, od nelegalne eksploatacije, rekao je prof.dr. Samir Lemeš iz Eko Foruma Zenica.
BiH trenutno ima svega tri posto zaštićenog područja, što uključuje i šumska područja. Podsjećamo, Općinsko vijeće Kakanj je u cilju zaštite područja sa kojeg se Kakanj napaja pitkom vodom u septembru 2023. godine usvojilo Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za uspostavu zaštićenog područja Gornja Trstionica – Bukovica. To predstavlja korak dalje Općine Kakanj u uspostavi zaštićenog područja bogatog šumom i izvorištima pitke vode.