U Kaknju je sinoć upriličena promocija knjige „Bosanskohercegovačko pristanište Klek-Neum u osmanskim dokumentima 1859-1876“, autora dr. Emira Demira. U knjizi su predstavljena 33 dokumenta, koji su, kako je istaknuto na promociji, od velike važnosti za proučavanje historijskih tokova u drugoj polovini 19.stoljeća. Promotor knjige bio je kakanjski historičar Alen Zečević.
Knjiga „Bosanskohercegovačko pristanište Klek-Neum u osmanskim dokumentima 1859-1876“ sačinjena je od 33 veoma značajna Osmanska dokumenta koja govore o jednom periodu i odnosima između dva carstva. Dokumenti su obrađeni i prevedeni i čine temelj nastanka ove knjige. Prema riječima promotora ovog historijskog djela, historičara Alena Zečevića, knjiga aktuelizira polemiku postojanja vjerskih objekata na području Neuma i njegove okoline.
-Sva do sada objavljena naučna literatura defakto se svodila na samo dvije knjige. Jedna od njih je knjiga akademika Galiba Šljive koja se odnosila na 19. stoljeće i koja je imala izvijesnih praznina koje su ovom sada knjigom upotpunjene i otkolonjena je svaka sumnja u diskontinuitet suvereniteta BIH na primorske granice u području Neuma i Kleka. Ono što je bitno naglasiti je da se knjiga javila u onom trenutku kada je na neki način BIH otvorila niz pitanja, ne svojom voljom, ali koja tretiraju opstojnost njenih granica. Ova sadržajna knjiga značajan i velik doprinos odbrani tih istih granica, istakao je promotor knjige, mr. Alen Zečević.
Kako navodi autor, fokus je bio na pristaništu Neum-Klek kao jedinom bh. izlazu na more. U pojašnjenjima objavljenih dokumenata Demir se posebno fokusirao na pitanje džamije i katastarskog popisa zemljišta. Džamija je prema nalogu Porte trebala biti dovršena u građevinskim procesima sa izgradnjom pratećih objekata pristaništa i karentina, istakao je autor.
-Pažnju nam skreće i jedna činjenica a to je da su Osmanlije nastojale da tu luku bez obzira na različite pritiske otvore i postanu međunarodna luka. Izgradili su također objekte, tada se to nazivalo objekti karentina odnosno sanitarni objekti. Postojao je i jedan veliki projekat kojeg je trebalo završiti za 10-15 godina ali zbog tih stalnih pritisaka i tadašnjih pobuna na području Hercegovine, tom projektu se nije pristupilo u potpunosti i on je samo djelimično završen. Prvi put je kroz dokumente dokazano da je na području Klek-Neum postojala i džamija kao vjerski objekat koji je bio u sklopu tog kompleksa, istakao je dr. Emir Demir, autor knjige.
Pored knjige “Bosanskohercegovačko pristanište Klek-Neum u osmanskim dokumentima 1859-1876“, promovisana su još dva Demirova djela, a koja se odnose na područje Kakanja. Riječ je o knjigama „Stanovništvo Kakanja u osmanskom periodu“ i „Kakanj u sidžilima visočkog suda-vjenčanja, ugovori, parnice, 19.stoljeće“.
