U organizaciji UG “Fojničani – Maglaj” održan stručni skup pod nazivom “Korupcija u šumi”

“Korupcija u šumi?” naziv je stručnog skupa koji je održan u Zenici u organizaciji UG” Fojničani-Maglaj”.  Upozoriti na korupciju kao jednu od glavnih prepreka u očuvanju i zaštiti vrijednih šumskih područja u Zeničko-dobojskom kantonu, bio je cilj naučne konferencije kojoj su prisustvovali ekološki aktivisti, građani, organizacije civilnog društva i predstavnici vlasti.

BiH je zemlja koja obiluje različitim prirodnim bogatsvima, a jedno od njih je šumski ekosistem. Na prostoru ZDK nalaze se  bogata prirodna staništa i  vrijedne šume koje je potrebno zaštiti za buduće generacije.  Neka od takvih područja su Babina-Tvrtkovac u Zenici, Matinski vis u Žepču i prašuma Trstionica u Kaknju. Jedan od ciljeva organizovane naučne konferencije u Zenici, na kojoj su učestvovali građani, aktivisti ekoloških udruženja, predstavnici vlasti, šumarstva, resornih službi Kantona i akademske zajednice, bio je ojačati građanske kapacitete u borbi protiv ilegalnih radnji te pružiti podršku građanskim inicijativama za zaštitu vrijednih šumskih ekosistema.

–  Ovaj projekat je simboličnog naziva “Korupcija u šumi”, ali mi bi rekli ne samo u šumi nego i oko šume. Mi želimo kroz ovaj projekat ne samo ukazati na taj problem, nego i doprinjeti rješavanju tog problema prvenstveno u Zeničko-dobojskom kantonu s fokusom na tri lokalne zajednice Zenica, Žepče i Kakanj, zato što na ovom području postoje vrijedne šume za koje smatramo da je potrebno prvenstveno te šume zaštiti kao što je na području Zenice “Babino – Tvrtkovac” , na području Žepča “Matinski vis” i na području Kaknja jedna od rijetkih preostalih prašuma u BiH i Evropi prašuma “Trstionica”, istakao je Davor Šupuković predsjednik UG “Fojničani – Maglaj”.

Da bi se zaštitila prirodna i šumska bogatstva neophodno je da vlasti rade na unapređenju zakonske legislative viših nivoa vlasti, istakao je generalni sekretar  Šumarskog udruženja, Azer Jamaković.

 –  Ono što je nažalost za našu domovinu karakteristika jeste zakonska legislativa, problematika različitih nivoa vlasti.  Mi na državnom nivou nemamo ni mistarstva šumarstva nadležna, tu smo pod Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i onda imamo samo obaveze prema međunarodnim institucijama i to vrlo teško ide. Međunarodnih ugovora skoro da i nemamo, saradnja sa međunarodnim institucijama vrlo loše ide, tako da smo u nekim aspektima jedna od rijetkih zemalja koja nije u nekom monitoring sistemu Evrope nažalost, naglasio je Azer Jamaković , generalni sekretar  Šumarskog udruženja.

Naučnoj konferenciji prisustvovala je i profesorica Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr. Mirzeta Memišević- Hodžić,  koja je istakla značaj zaštite i čuvanja šumskih bogatstava za generacije koje dolaze,  te da bi to trebao biti zajednički cilj građana i predstavnika vlasti.

–    Smatram da je građanska incijativa upravo ono što se događa i što bi se danas trebalo dogoditi . Ovdje vidim i svoje kolege, šumarske inženjere koji su došli da saslušaju šta to građanska incijativa ima da kaže. Smatram da je to najbolji put da se komunicira, da se izrade strategije i taktike i da se osmisle bitni koraci koji će najbolje odgovarati i jednima i drugima, istakla je dr. Mirzeta Memišević- Hodžić  profesorica na Šumarskom  fakultetu UNSA.

Bez podrške vlasti, izgrađene strategije i zakonskih legislativa,  građanske incijative ne mogu biti realizovane, naglasila je dr. Memišević-Hodžić. Skupu su prisustvovali i predstavnici ekološkog udruženja “Eko Tvrtkovac”, naglasivši  kako je Gradsko vijeće grada Zenica, prije tri godine sa dnevnog reda povuklo inicijativu o davanju saglasnosti o zaštiti područja Babino – Tvrtkovac, te da očekuju da će ta tačka biti razmatrana kako bi se što prije krenulo u proceduru zaštite ovog prirodnog bisera.

–    Istina je to da je prije tri godine, 28. Januara, povučena tačka sa dnevnog reda sa Gradskog vijeća Zenice o davanju saglasnosti da se ide u daljnju proceduru izrade kompletne dokumentacije za prograšenje parka prirode Babino –Tvrtkovac, koji se nalazi u svim strateškim dokumentima kako grada Zenice tako i kantona, počev od Prostornog plana, Zelenog akcionog plana i Lokalnog ekološkog akcionog plana. Mi se nadamo da će to doći na dnevni red i sasvim je svejedno šta će uraditi Gradsko vijeće. Bitno je da to dođe na dnevni red i da kažu građanima kakav imaju plan da li će se zaštiti ili se neće zaštiti, istakao je Jakub Spahić, sekretar Ekološkog udruženja “Eko Tvrtkovac”.

Ovakvi događaji prilika su za povezivanje svih relevantnih sudionika u očuvanju prirodnih šumskih ekosistema u našoj zemlji u cilju zaštite od korupcije i iskorištavanja šumskih resursa.

Eko projekat “Volim Tvrtkovac” je realiziran uz podršku projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj je isključiva odgovornost NTVIC Kakanj i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.