Vrijedne ruke bosanske: Za Kakanjku Dželilu Hardauš pletenje je jedan od načina prevazilaženja stresa i čuvanja mentalnog zdravlja

Pletenje predstavlja stari tradicionalni zanat i spada u veoma zastupljene rukotvorine koje su uprkos savremenom načinu života uspjele opstati. Ova vještina predstavlja postupak izrade odjevnih predmeta: čarapa, pulovera, šalova, džempera, kapa, rukavica i drugih predmeta. Najčešće se odjevni predmeti pletu sa dvije ili sa pet igala.

Danas je ručno pletenje u velikoj mjeri zamijenilo mašinsko tj. industrijsko. Međutim, u našem okruženju i dalje primjećujemo žene koje se bave pletenjem.

Mnoge od njih su pletenje uglavnom učile od svojih najbližih članova porodice, a jedna od njih je i Kakanjka Dželila Hardauš koja je pletenje naučila još u djetinjstvu od svoje nane i majke.

– Pa plest sam naučila još u osnovnoj školi, počela sam uz nanu i mamu pošto su one plele. Dok bi one plele ja bih uzela neki komad vunice i igle i ja sam pokušavala. Koliko se sjećam na početku nije mi bilo teško naučiti to jer sam bila zainteresovana, imala sam želju da naučim. Tek kad sam počela, bilo je teško dok nisam uspostavila koordinaciju ruke igla, bio je problem. Ali kasnije u pletenju je bitna sama vježba, što više pletete svaki novi red, sve vam bolje ide – istakla je Dželila Hardauš.

Dželila je godinama  usavršavala tehnike i vještine pletenja, kako bi njeni unikatni radovi bili što kvaliteniji. Danas najčešće plete džempere različitih modela i mustri, uglavnom na kopčanje.

– Osim džempera pletem poluvere, zatim kape, šalove, čarape, a od kako sam dobila djecu, mnogo pletem za njih. To su uglavnom džemperi na kopčanje, jer gledamo šta je za djecu najlakše da im obučemo. Zatim, radim pape, haljinice, dekice i ostale stvari za djecu – naglasila je Dželila.

U vremenu u kojem živimo ljudi su često izloženi stresu i brzom načinu života, koji ne ostavlja puno mogućnosti za opuštanje i relaksaciju. Upravo je pletenje jedan od načina prevazilaženja stresa i nervoze i čuvanja mentalnog zdravlja.

– Kada razmišljam, pletenje jeste za mene hobi, ali pletenje ujedno predstavlja nešto u čemu ja uživam i što jako volim da radim. To je neki način da radim nešto kreativno a ujedno i korisno. Zatim, znamo svi da pletenje pozitivno djeluje na zdravlje, znači pletenje je nova joga i to je nešto zbog čega pletem, jer to mi je bijeg od svakodnevnice, to je nešto u čemu se odmorim od svakodnevnih obaveza – zaključila je Dželila.

Dželila Hardauš je samo jedna od mnogih bosanskih žena koje su kreativne i spremne za rad, red i disciplinu. Tome svjedoče i njihovi životi koji su uglavnom harmonični i izazovni. Svakodnevno susrećemo žene u Bosni i Hercegovini koje uspijevaju održati i sačuvati tradicionalne zanate, čuvajući tako prije svega dio bosnskohercegovačkog identiteta.