Connect with us

KAKANJ

Vannastavne aktivnosti doprinose razvoju djeteta, međutim, moguće i negativne posljedice

26.01.2024.
ntvic.ba (I.Š.)

Vannastavne aktivnosti sastavni su dio osnovnoškolskog obrazovanja. One za cilj imaju pružiti učenicima dodatne mogućnosti za pokazivanje, ali i unapređenje talenata i vještina. Međutim, ukoliko dijete pored vannastavnih školskih aktivnosti ima i one dodatne, može doći do prezasićenja i imati negativan uticaj na razvoj djeteta.

Vannastavne aktivnosti su sveprisutne i poželjne u odvijanju nastavnog procesa. Mnogi učenici nižih i viših razreda upravo na vannastavnim aktivnostima pokazuju skrivene talente, vještine i znanja. Razlog tome je što učenici mogu biti opušteniji i što se za vannastavne aktivnosti odlučuju svojevoljno. Najveća opterećenost od vannastavnih aktivnosti kod učenika se javlja u periodu školskih, općinskih i drugih takmičenja na višim nivoima iz različitih nastavnih predmeta. Međutim, u vremenu u kojem živimo i generalno brzom načinu života i sami roditelji nameću i dodatne aktivnosti svojoj djeci još i u predškolskom dobu. Pored školskih, dodatne obaveze djeci mogu biti stres – upozorava struka.

-Danas je prisutan jedan trend i pomodarstvo u odgoju djece gdje roditelji da bi slijedili e društvene trendove i pomodarstvo, pored školskih vannastavnih aktivnosti upisuju djecu u dodatne kurseve, sportske aktivnosti i razna udruženja i vrste djelovanja u samom društvu. Poštujem i podržavam to kada je to želja i potreba djeteta gdje dijete zaista iskaže interes prema nečemu. Ali tamo gdje se to javlja kao puka želja roditelja da svoje ambicije zadovoljava ili da slijedi neki društveni trend, pa se već u vrićkom dobu dešava da djeca imaju jako puno aktivnosti, onda se zaista pitam da li je to istinska želja i potreba tog određenog djeteta kazala je Emina Mehić, pedagog.

Važno je znati prepoznati stres kod djece koji izaziva preopterećenost vannastavnim aktivnostima i uopšte obavezama koje nisu nužne.

-Kada učenik preopterećen to ćemo primijetiti na njegovom ponašanju gdje učenici izbjegavaju školu, doživljavaju je kao jedan veliki stresor. Promjena ponašanja u vidu gubljenja apetita, nesanice ili povećanog apetita, zatim nesvjestice, mučnine, povećane glavobolje, kroz pojave gušenja ili paničnog napada možemo uočiti da se radi o posljedicama stresa ili preopterećenosti. To je vrlo opasno i važno je prepoznati takvu promjenu ponašanja i djelovati na vrijeme kazala je Emina Mehić, pedagog

Na kraju, ono što pedagozi preporučuju ali što bi i prosvjetni radnici i roditelji morali znati je da djecu moramo pustiti da budu djeca. Važno je provoditi kvalitetno vrijeme sa djecom. Danas imamo malo vremena, ali i pet kvalitetnih minuta tokom dana djeci će značiti a roditelji će znati prepoznati prepoterećenost kod djece jer:

-„Sve što kupimo jednom će postati smeće, a sve što naučimo, kad tad će postati umijeće“ poručila je Emina Mehić, pedagog

Samo multidiscipliniran pristup djeci koji uključuje dobru saradnju sa roditeljima mogu osigurati kvalitetno obrazovanje i zdrave ličnosti.

Continue Reading