Temperaturne oscilacije i aerozagađenje nepovoljno utiču na zdravlje stanovništva. U Domu zdravlja Kakanj povećan je broj pacijenata sa respiratornim oboljenjima. Preporuka stručnjaka je da se građani, a naročito hronični bolesnici, u periodu narušenog kvaliteta zraka, zaštite maskama te da što više vremena provode u prirodi, na čistom i svježem zraku.
Temperaturne inverzije i magle, karakteristične za ovo doba godine, doprinose povećanju štetnih čestica u zraku, odnosno narušavaju kvalitet zraka. Stručnjaci građanima, u danima s povećanom koncentracijom zagađujućih čestica u zraku, preporučuju smanjeno izlaganje vanjskim uslovima u jutarnjim i večernjim satima, zatim korištenje zaštitnih maski, te odlazak u prirodu ili na planinu.
-U ovom periodu mi obično savjetujemo da hronični bolesnici i pacijenti koji imaju problema sa respiratornim i kardiovaskularnim sistemom ostaju kod kuće u vrijeme dok su vani dim, smog i magla jako izraženi. Svakako, ukoliko su u prilici preporuka je da odu na planinu ili neka druga visočija područja gdje je veća nadomrska visina i gdje zrak nije zagađen kao u gradu, istakla je dr. Senka Balorda- specijalista pneumoftiziolog.
Magla i smog otežavaju disanje jer ne dozvoljavaju dovoljnu zasićenost kiseonika u krvi i plućima, posebno kod hroničnih bolesnika, starijih osoba i male djece, istakla je dr. Balorda. Tokom zimskog perioda ljekarima se obraća veći broj pacijenata sa smetnjama vezanim za respiratorni i kardiovaskularni sistem. Naročito je, pojašnjava dr. Balorda, povećan broj pacijenata koji imaju izražen suhi kašalj.
-Nevjerovatno je koliko je povećan broj pacijenata. U protekloj sedmici samo u dva dana, ja kao specijalista pneumoftiziolog, pregledala sam preko 35 pacijenata, među kojima su bila i djeca. Jedan dio pacijenata imao je izražen suhi kašalj, za koji se pretpostavlja da je virusni. S druge strane, taj kašalj može biti povezan i sa temperaturnim oscilacijama i uvjetima života u kojima se nalazimo, istakla je dr. Balorda.
Zagađenje zraka predstavlja veliki ekološki rizik za zdravlje ljudi. Procjenjuje se da u svijetu godišnje uzrokuje oko dva miliona prerane smrti. Jedna trećina stanovnika u Evropi izložena je aeozagađenju, među kojima su svakako i građani BiH.