Društvene mreže – sve veći izazov današnjice

Današnjica predstavlja vrijeme interneta i virtualnog svijeta. Velika ekspanzija društvenih mreža može loše uticati na čovjeka odvajajući ga od društva i prirode, lišavajući ga tradicionalnih moralnih vrijednosti. Zahvaljujući ekranizaciji svijeta stvaraju se nove moralne norme i pravila življenja, što se najviše odražava na djecu i mlade, smatraju stručnjaci, kako s vjerskog tako i sa pedagoškog aspekta.

Internet je u početku bio zamišljen kao podrška akademskom radu – intelektualci, a posebno studenti putem njega bi veoma brzo dolazili do potrebnih informacija. Međutim, uviđanjem moći interneta i uticaja koji ima na društvo počela je njegova komercijalizacija i formiranje jednoga novog, izmišljenog, virtualnog svijeta čiju osnovu čine društvene mreže te platforme za dopisivanje. Iako ima mnogo pozitivnih strana i korisnih informacija, korištenje društvenih mreža može imati veoma štetne posljedice na psihofizički razvoj djece i mladih.

-Mi danas nažalost sve češće uočavamo njihove negativne posljedice, u smislu posljedica na mentalno zdravlje mladih, a pogotovo djece. Naša istraživanja pokazuju da djeca vrlo često prekomjerno koriste telefon i internet 6-7, pa čak i više sati dnevno, te su direktno na društvenim mrežama, što utiče i na sistem vrijednosti i obrasce ponašanja kod djece, izjavio je za NTV IC Kakanj Ermin Zahirović, voditelj Odjela za rad s mladima MIZ Kakanj.

Znaju to najbolje oni koji rade sa mladima, realizirajući različite radionice i aktivnosti kroz koje nastoje educirati mlade o korištenju interneta u pozitivne svrhe, te da se kritički odnose prema sadržajima, i osobama koje ih plasiraju.

-Kroz rad sa mladima pri MIZ Kakanj pokušavamo da razvijamo programe, sadržaje i radionice koje mladima pomažu da se kritički odnose prema korištenju društvenih mreža,i da budu osnaženi u smislu da tragaju za onim što je korisno, a mnogo je toga korisnog. Tu usmjeravmo pažnju i određeni broj maldih prolazi naše edukcije, rekao je Zahirović.

Sociolozi, filozofi, psiholozi i pedagozi zasigurno mogu dati svoje viđenje svih posljedica društvenih mreža, ali i svi ostali prosvjetni radnici koji kroz svoj rad imaju mogućnosti da educiraju mlade o ovoj značajnoj temi današnjice. 

-Apelujem na njih da konstantno koriste svaku priliku, posebno nastavnici informatike ali i svi drugi, da govore o sigurnosti djece na internetu o razvijanju svijesti i kritičkog razmišljanja, promišljanja o svemu onome što gledamo na društvenim mrežama, portalima, grupama. Sad postoje i neke skrivene aplikacije i mreže koje mi ne poznajemo, dijete može nešto da koristi a da ono nije vidljivo na telefonu, izjavila je Emina Mehić, pedagog.

Pored prosvjetnih radnika i edukatora koji rade sa mladima, veoma važnu ulogu u ograničavanju, praćenju i nadzoru korištenja interenta i društvenih mreža, imaju roditelji.

-Od 3 do 7 sati dnevno pojedina djeca koriste telefon, to je jako puno i nezdravo. Trebalo bi da roditelji povedu računa o kvalitetnijem provođenju slobodnog vremena, o malo većem nadzoru nad djecom i time šta gledaju šta koriste, da razvijaju kod dece i vraćaju se na lijepe pozitivne porodične vrijednosti, naglasila je Mehić.

Vratiti se istinskim vrijednostima i blagodatima kojima nas uči i vjera, zadatak je svih nas, a kroz edukacije i razgovore neophodno je što više govoriti o štetnim posljedicama korištenja društvenih mreža te razvijati svijest kod mladih.