Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine nedavno je objavio Zdravstveno statistički godišnjak za prošlu 2022. godinu.
Posebno je interesentno poglavlje o mortalitetu, odnosno broju umrlih po oboljenjima.
U uređenim sistemima u kojima funkcioniraju institucije, planovi funkcioniranja i finansiranja zdravstvenog sistema, prema riječima prof. dr. Elmira Jahića, predsjednika Udruženja interventnih kardiologa, kreiraju se, između ostalog, na osnovu zastupljenosti nekih oboljenja u ukupnom broju umrlih, tendencijom porasta ili smanjivanja stope smrtnosti pojedninih oboljenja, kao i poređenju sa istim parametrima u drugim državama.
– U našim uvjetima, planovi za pružanje zdravstvenih usluga i prateća raspodjela finansija se veoma često kreiraju od strane nevladinih organizacija i populističkih političara, a ne na osnovu stvarnih potreba, statističkih parametara i na temelju struke – navodi Jahić.
Podaci za prošlu godinu pokazuju da su u FBiH umrle 23.187 osobe. Oboljenja cirkulatornog (kardiovaskularnog) sistema vodeći su uzrok smrti i zastupljena su sa 45,1 posto u ukupnom broju umrlih od svih uzroka smrtnosti (10.449 umrlih osoba).
– Poređenja radi, u svjetskim razmjerama taj postotak je znatno niži i iznosi oko 29 posto. To znači da se oboljenja od kojih se ubjedljivo najviše umire kod nas, mogu značajno bolje prevenirati, dijagnosticirati na vrijeme i kvalitetnije liječiti – dodaje Jahić.
Pojedinačno, po oboljenjima, najviše smrtnih ishoda je bilo od: akutnog infarkta miokarda – 2.438, COVID-19 virus potvrđen – 1.926, moždanog udara – 1.755, esencijalne (primarne) hipertenzije – 1.553, malignih neoplazmi bronha i pluća – 1.037, hronične ishemične bolesti srca – 908, inzulino-neovisnod diabetes mellitusa – 801, pneumonie, neidentifikovan mikroorganizam – 381, malignih neoplazmi dojke – 321 i malignih neoplazmi kolona – 302.
– Ukoliko se i dalje ne bude uvažavao stav struke, i dok se odlučno ne suočimo sa problemom neprihvatljivo visoke smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, te ukoliko nam “strategije” budu krerane na osnovu populizma i nekih drugih parametara i interesa, sigurno je da će građani BiH i dalje bespotrebno umirati od ovih bolesti – zaključuje prof. dr. Jahić.
