Poljoprivrednu godinu u ruralnim područjima općine Kakanj, obilježile su brojne štete na usjevima nastale prisustvom sve većeg broja divljih svinja. Kako bi spriječili dalje uništavanje usjeva i smanjili brojno stanje divlje svinje, Lovačko društvo „Srndać“ Kakanj, ove godine je mjesec dana ranije otvorilo sezonu lova na ovu divljač.
Mještani sela sa područja općine Kakanj muku muče zbog sve većeg prisustva divljih svinja u blizini naseljenih mjesta, a uz to ova divljač uništava poljoprivredne kulture, prije svega kukuruza i krompira. Mirsad Kasapović iz sela Starposle ostao je bez gotovo svih poljoprivrednih kultura, jer kako ističe, divlje svinje su svakodnevno prisutne na njihovim gazdinstvima, ali i u naseljenim mjestima zbog čega se mještani boje izaći iz svojih domova.
-Ja sam 100 kg krompira posijao u dvije parcele a sad nemam ništa, 17 kg sada luka sam posijao, 6 kila bijelog luka sve su uništile. Ni glavicu luka nisam sa parcele donio. E sad nam se dešava da dolaze u selo, pored moje kuće, svaku noć po 15 i 20 u krdu, ne smije narod hodat. Ja izađem bacim petardu one pobjegnu i za sat vremena opet dođu, rekao je Mirsad Kasapović, predsjednik MZ Starposle.
Kako bi spriječili dalje uništavanje poljoprivrednih usjeva i smanjili brojno stanje divljih svinja, članovi lovačkog društva „Srndać“ Kakanj, ove godine lovnu sezonu otvorili su prvog oktobra, mjesec dana ranije nego što je to bilo planirano.
-Mi ne smijemo ići ispod biološkog maksimuma, za ovu godinu je planirano da se odstrijeli 95 grla divlje svinje, samim tim će stradati dosta divljih svinja ženskog roda tako da će biti manji prirast iduće godine, izjavio je Mustafa Trako, glavni lovovođa LD „Srndać“ Kakanj.
Za naknade štete na poljoprivrednim usjevima, nadležno je ministarstvo za poljoprivredu šumarstvo i vodoprivredu ZDK, međutim da bi poljoprivrednici ostavirili svoja prava, neophodno je da ispunjavaju određene uslove.
Parcela mora biti zaštićena adekvatnom ogradom, mora biti na većoj udaljenosti od prve naseljene kuće jer područje 300 metara od naseljenog mjesta ne pripada lovištu, isto tako tu ne spadaju rijeke jezera i putevi, tako da rijetko ko da ispunjava uslove, istakao je Trako.
Kako bi iduće godine bilo što manje šteta na poljoprivrednim usjevima, iz lovačkog društva razmatraju mogućnost da svih 17 lovačkih sekcija u šumi zasije po jednu slobodnu površinu neke od poljoprivrednih kultura, jer dosadašnja praksa prehrane divljači putem automatskih hranilica koje su bile konstantno napunjene kukuruzom, nije dala rezultate.
