“Islamska zajednica u jugoslovenskom socijalizmu” naziv je knjige autora Amira Duranovića, koja je promovisana u Muzeju Kaknja. U knjizi su obrađena neka od najznačajnijih pitanja o mjestu i ulozi Islamske zajednice u društveno-političkom životu u Bosni i Hercegovini u jugoslovenskom kontekstu od sredine 50-ih do sredine 70-ih godina, 20. stoljeća.
Istražujući pitanje mjesta i uloge Islamske zajednice u društveno političkom životu u BiH u jugloslovenskom socijalizmu, autor je pokušao identificirati koja su to najznačajnija pitanja u odnosima između države i Islamske zajednice. Navodeći da je prva decenija poslije Drugog svjetskog rata bila izuzetno složena i teška za sve vjerske zajednice uključujući i Islamsku, autor u knjizi obrađuje faze promjene djelovanja vjerskih zajednica u pravnom okviru.
-Neka od najkrupnijih pitanja koja su mene zanimala su kako se odvija vjerski život u konkretnim mjestima, šta to znači za obične ljude, članove Islamske zajednice, npr. vjerska poduka, mektebska nastava, organiziranje mevluda i drugih vjerskih manifestacija, kako je to funkcioniralo sa državom, ali i krupnih političkih pitanja kao što je odlazak na hadž, izdavanje putnih dozvola i šta je to značilo za Jugoslovensku državu i odnos prema arapskom svijetu, izjavio je za NTV IC Kakanj prof. dr. Amir Duranović, autor knjige.
Gost promocije bio je mr. Sulejman ef Čeliković, koji se osvrnuo na školovanje i vjerski život u periodu jugoslovenskog socijalizma, ističući da je to vrijeme neuporedivo sa današnjim u smislu slobode djelovanja Islamke zajednice.
-Ipak u onom vremenu mi smo se svi osjećali, kao učenici medrese i kao generacija, kao građani drugog reda, svi smo osjećali dozu manje vrijednosti, u odnosu na druge, te kako kasnije sazrijevamo vidimo nije to tako. Čak u nekim segmentima mislim da smo napredniji bili, rekao je Sulejman ef. Čeliković, gost promocije.
Islamska zajednica nikada nije djelovala u smjeru suprotstavljanja organima vlasti, ističe Čeliković, iako je prošla nekoliko transformacija, pa i zabranu održavanja mektebske nastave.
-Kad sam ja došao ovdje nisam mogao kupiti klupe jer mektebska nastava ne smije poprimiti izgled školske nastave , pa su djeca morala dva sata sjediti na koljenima, mislim da je to bila nepravda prema toj djeci. I na taj način se pokušavalo obeshrabriti djecu i mlade, međutim da budem iskren od onog dana kad sam se prvog januara 1979. godine zaposlio, taj dolazak je svakim danom bio sve veći i veći, istakao je Čeliković.
Promociju knjige organizovala je JU KSC Kakanj, Muzej Kaknja u saradnji sa MIZ Kakanj i Udruženjem “Preporod” Kakanj. O knjizi je govorio i prof. dr. Edin Radušić, istakavši da je Islamska zajednica djelovala i u najtežim vremenima te da se akcenat stavljao na obrazovanje i odgoj mladih. Promotori i gosti su tokom obraćanja podsjetili na nezamjenjivu ulogu i značaj Islamske zajednice u bosanskohercegovačkom društvu.
