Ustavni sud Bosne i Hercegovine na plenarnoj sjednici razmatrao je zahtjeve Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i Šefika Džaferovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, za ocjenu ustavnosti Amandmana na Ustav Federacije BiH i Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Kako je saopćeno, odluka u tom predmetu nije donesena i o njemu će se odlučivati na nekoj od narednih plenarnih sjednica.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na sjednici, koja je održana 19. i 20. januara, donio rješenje kojim je utvrdio da Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije (u smislu člana 4. stav 3. i člana 6. stav 2. Zakona o koncesijama BiH) nije izvršila Djelimičnu odluku Ustavnog suda BiH od 16. jula 2021. godine. Ustavni sud će današnje rješenje dostaviti Tužilaštvu BiH.
Odlučujući o zahtjevu Denisa Zvizdića, u vrijeme podnošenja zahtjeva drugog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, za ocjenu ustavnosti člana 14. u vezi sa članom 9. stav (1) tač. c), f) i l) Zakona o državljanstvu BiH, Ustavni sud je utvrdio da je navedena odredba citiranog zakona u saglasnosti sa čl. I/7.b) i II/5. Ustava Bosne i Hercegovine. U toj odluci Ustavni sud je ukazao da svaka država ima pravo svojim ustavom i zakonima odrediti ko ima pravo na njeno državljanstvo. Država ima široko polje slobodne procjene prilikom propisivanja uvjeta za dobijanje državljanstva i međunarodno pravo je u tome ne ograničava. Ustavni sud nije uočio da se zakonodavac propisujući sporne uvjete za vraćanje državljanstva BiH kretao van polja slobodne procjene ili da je ograničio neko drugo pravo zainteresiranih lica ili da osporene odredbe propisuju kriterije koji su kao takvi proizvoljni.
Odlučujući o zahtjevu Denisa Zvizdića, u vrijeme podnošenja zahtjeva drugog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, za ocjenu ustavnosti člana 5. stav 1. tačka a) Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je utvrdio da navedeni član u dijelu koji glasi: „zajedničkih institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama“ nije u skladu sa članom I/2. u vezi sa članom III/1. Ustava Bosne i Hercegovine i ukinuo ga. U toj odluci Ustavni sud je između ostalog naveo da je zakonodavac dodavanjem odrednice „zajedničke“ ispred izraza „institucije“ promijenio smisao člana III/1. Ustava Bosne i Hercegovine koji propisuje postojanje isključivo „institucija Bosne i Hercegovine“. Na taj način zakonodavac je postupio suprotno načelu vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine zato što je osporenom odredbom zakona izmijenio suštinu jasne ustavne odredbe iz člana III Ustava BiH.
Ustavni sud BiH, odlučujući o zahtjevu Općinskog suda u Sarajevu za ocjenu ustavnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine, utvrdio je da navedeni zakon nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i člana 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima zbog toga što ne sadrži odredbe o naknadama sudijama i tužiocima na ime dežurstva/pripravnosti.
Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev Kantonalnog suda u Bihaću za ocjenu ustavnosti Presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-20/22 od 27. juna 2022. godine zbog nenadležnosti Ustavnog suda BiH za odlučivanje.
Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz tog suda.
